Mrkva

Kategorija: Hrana Objavljeno: četvrtak, 18 Avgust 2016 Autor Marizela

Mrkvu danas smatramo uobičajenom namirnicom u pripremi mnogih jela. Domovina mrkve je upravo Evropa. Sve do danas, mrkva je prošla mnogo ukrštanja, da bi se na kraju dobio plod koji nije previše tvrd. Kod nas se uzgaja narandžasta mrkva dok se u ostalim dijelovima svijeta više gaji ljubičasta i žuta mrkva.

Kada je u pitanju hemijski sastav, mrkva sadrži najviše ugljikohidrata (oko 90%), te bjelančevina i masti (oko 5 do 6%). Energetska vrijednost mrkve je oko 40 kcal/100 g. Mrkva je odličan izvor vitamina A, kao i vitamina K. Naime, sa 100 g mrkve zadovoljava se 308% dnevnih potreba, odnosno 3 puta više nego što je dnevna potreba. Boja mrkve potiče od karotena, pigmenta koji se u našem organizmu prevodi u vitamin A. Iskoristivost karotena zavisi od načina pripreme mrkve. Iskoristivost karotena iz svježe sirove mrkve je 2%, kuhane 18% a sirove ribane 82%. Mnogo je istraživanja potvrdilo da unos mrkve pomaže sprečavanju kardiovaskularnih bolesti, pa čak i raka. Posebno se ističe djelovanje vitamina A kada je u pitanju sprečavanje raka pluća. Ovo je posebno važno za pušače. Naime, duhanski dim sadrži benzopiren, spoj koji smanjuje količinu vitamina A u organizmu, čime dovodi do veće vjerovatnoće za razvoj bolesti kao što su emfizem i rak pluća. Još jedna bitna uloga vitamina A je zaštita vida. Beta-karoten se u jetri prevodi u vitamin A, nakon čega odlazi u mrežnicu oka gdje prelazi u rodopsin. Rodopsin je pigment važana za noćni vid. Tako nedostatak vitamina A može uzrokovati bolest zvana noćno sljepilo. Rodopsin pomaže i zaštiti oka od pojave mrene. 

Mrkva sadrži i vitamin C i kalij. Zbog prisustva mnogo vlakana, varenje mrkve je dugotrajno. Iz tog razloga i šećer koji mrkva sadrži ne uzrokuje nagli skok šećera u krvi a samim tim i lučenje inzulina. Od ostalih vitamina mrkva sadrži još vitamine B skupine i važan mineral mangan. Treba naglasiti da mrkva sadrži veoma malo zasićenih masnoća i kolesterola, što svakako povećava njenu nutritivnu vrijednost. Od vlakana posebno treba istaći kalcij pektat koji smanjuje razinu kolesterola u krvi. Mrkva pomaže i kao diretik, oslobađanju sluzi iz dišnih organa kod kašlja, bronhitisa i astme. Sok od mrkve pomaže u smanjenju viška kiseline u želucu. Pri tome je potrebno uzimati 100 ml mrkvinog soka dnevno, barem 3 sedmice.

Mrkva se posebno preporučuje djeci jer pomaže rastu i razvoju, prevenira anemičnost i otpornost prema infekcijama.

 

Kod kupovanja mrkve voditi računa da su plodovi čitavi, neoštećeni i svježi. Mrkva koja je dugo stajala je iskrivljena i dehidrirana. Mrkva se čuva u frižideru oko 2 sedmice. Dobro je umotati u papir i ne držati blizu krompira, graška ili jabuka. Ja mrkvu vrlo često smrznem. Prije smrzavanja mrkvu dobro operite, oljuštite pilerom i isjecite na kolutove. Po želji možete kolutove kratko prokuhati u vodi, ohladiti, osušiti pa smrznuti. Probala sam i na drugačiji način a to je da ne kuham mrkvu prije smrzavanja. I ovaj način se pokazao sasvim dobar, jer sam ovakvu mrkvu poslije koristila za kuhanje jela. Kolutiće samo stavim tanko na neki pleh ili tacnu, smrznem i nakon toga skladištim u plastičnu posudu. Na ovaj način, mrkva mi je dostupna u zamrzivaču i jednostavno je dozirati onoliko koliko je potrebno. Najviše volim kada imam domaću mrkvu koju gaji moja mama. Tada znam da je potpuno bez pesticida. Napravila sam i nekoliko slika kako to izgleda u stvarnosti. Možda slike nisu vrhunac umjetnosti, ali su vjerne i pokazuju slijed operacija do smrzavanja mrkve.

 

Klikova: 1872